Veb aplikacija za praćenje dostupnosti veb sajtova
Aplikacija treba da omogući korisnicima da se registruju, a zatim da se prijave sa registrovanim pristupnim parametrima. Korisnici mogu da dodaju veb sajt koji žele da aplikacija prati, kao i vrstu testa koji se sprovodi. Za svako evidentirano praćenje sajta korisnik može da odabere interval između testova, kao i parametre za konkretan tip testa. Tipovi testova koji su na raspolaganju su: Ping, mogućnost uspostave konekcije na odabranom portu, validnost SSL sertifikata za uspostavljenu HTTPS konekciju i postojanje ključne reči u HTTP odgovoru. Svaki test ima svoje grupe podešavanja. Za tip provere SSL sertifikata treba omogućiti podešavanje da li sertifikat ističe u narednih N dana (koliko korisnik izabere), da li je SSL sertifikat validan prema potpisu CA itd. Za tip provere sadržaja u HTTP odgovoru treba omogućiti podešavanje da li test da utvrdi da neka ključna reč postoji ili ne postoji u tekst odgovora. Svaki test može da se aktivira ili deaktivira. U pozadini, aplikacija obavlja zakazane testove sajtova koje su korisnici upisali u listu za testiranje i beleži adekvatne rezultate sa vremenskim žigom početka testa, kao i podatak o trajanju testa. Kada korisnik otvori početnu stranicu svog naloga, može da vidi sve svoje upisane sajtove (testove) i za svaki od njih može da vidi da li je trenutno dostupan ili ne (up ili down). Za svaki zabeleženi down-time treba napisati kada je zabeležen prvi u nizu down-time sajta koji i dalje traje i napisati ukupno vreme trajanja down-time-a. Npr. "Vaš sajt sa tim i tim imenom je poslednjih 35 minuta nedostupan na osnovu testa pretrage ključne reči u sadržaju odgovora sajta koja ne postoji". Prikazati grafički grafikon za svaki sajt kao vremensku seriju u kojoj se vidi vreme trajanja testa, kao i boju (zelenu ako je test prošao - sajt je dostupan na osnovu test ili crvenu ako je test pao - sajt nije bio dostupan na osnovu testa). Vremenska rezolucija intervala za testiranje koje aplikacija podržava je od najmanje 5 minuta do najviše dva sata, u unapred definisanim diskretnim koracima koje samostalno možete da izaberete. Korisnik može da vidi samo svoje sajtove. Grafički interfejs aplikacije mora da bude rešen korišćenjem responsive dizajna, tako da bude lako upotrebljiv kako na Desktop računarima, tako i na mobilnim telefonima.
Tehnička ograničenja
- Aplikacija mora da bude realizovana na Node.js platformi korišćenjem Express biblioteke. Aplikacija mora da bude podeljena u dve nezavisne celine: back-end veb servis (API) i front-end (GUI aplikacija). Sav kôd aplikacije treba da bude organizovan u jednom Git spremištu u okviru korisničkog naloga za ovaj projekat, sa podelom kao u primeru zadatka sa vežbi.
- Baza podataka mora da bude relaciona i treba koristiti MySQL ili MariaDB sistem za upravljanje bazama podataka (RDBMS) i u spremištu back-end dela aplikacije mora da bude dostupan SQL dump strukture baze podataka, eventualno sa inicijalnim podacima, potrebnim za demonstraciju rada projekta.
- Back-end i front-end delovi projekta moraju da budi pisani na TypeScript jeziku, prevedeni TypeScript prevodiocem na adekvatan JavaScript. Back-end deo aplikacije, preveden na JavaScript iz izvornog TypeScript koda se pokreće kao Node.js aplikacija, a front-end deo se statički servira sa rute statičkih resursa back-end dela aplikacije i izvršava se na strani klijenta. Za postupak provere identiteta korisnika koji upućuje zahteve back-end delu aplikacije može da se koristi mehanizam sesija ili JWT (JSON Web Tokena), po slobodnom izboru.
- Sav generisani HTML kôd koji proizvodi front-end deo aplikacije mora da bude 100% validan, tj. da prođe proveru W3C Validatorom (dopuštena su upozorenja - Warning, ali ne i greške - Error). Grafički korisnički interfejs se generiše na strani klijenta (client side rendering), korišćenjem React biblioteke, dok podatke doprema asinhrono iz back-end dela aplikacije (iz API-ja). Nije neophodno baviti se izradom posebnog dizajna grafičkog interfejsa aplikacije, već je moguće koristiti CSS biblioteke kao što je Bootstrap CSS biblioteka. Front-end deo aplikacije treba da bude realizovan tako da se prilagođava različitim veličinama ekrana (responsive design).
- Potrebno je obezbediti proveru podataka koji se od korisnika iz front-end dela upućuju back-end delu aplikacije. Moguća su tri sloja zaštite i to: (1) JavaScript validacija vrednosti na front-end-u; (2) Provera korišćenjem adekvatnih testova ili regularnih izraza na strani servera u back-end-u (moguće je i korišćenjem izričitih šema - Schema za validaciju ili drugim pristupima) i (3) provera na nivou baze podataka korišćenjem okidača nad samim tabelama baze podataka.
- Neophodno je napisati prateću projektnu dokumentaciju o izradi aplikacije koja sadrži (1) model baze podataka sa detaljnim opisom svih tabela, njihovih polja i relacija; (2) dijagram baze podataka; (3) dijagram organizacije delova sistema, gde se vidi veza između baze, back-end, front-end i korisnika sa opisom smera kretanja informacija; (4) popis svih aktivnosti koje su podržane kroz aplikaciju za sve uloge korisnika aplikacije prikazane u obliku Use-Case dijagrama; kao i (5) sve ostale elemente dokumentacije predviđene uputstvom za izradu dokumentacije po ISO standardu.
- Izrada oba dela aplikacije (projekata) i promene kodova datoteka tih projekata moraju da bude praćene korišćenjem alata za verziranje koda Git, a kompletan kôd aplikacije bude dostupan na javnom Git spremištu, npr. na besplatnim GitHub ili Bitbucket servisima, jedno spremište za back-end projekat i jedno za front-end projekat. Ne može ceo projekat da bude otpremljen u samo nekoliko masovnih Git commit-a, već mora da bude pokazano da je projekat realizovan u kontinuitetu, da su korišćene grane (branching), da je bilo paralelnog rada u više grana koje su spojene (merging) sa ili bez konflikata (conflict resolution).
Ova tema je rezervisana od strane studenata:
- 2012200155 (primarno odabrao/la)