Veb aplikacija za evidenciju donacija hrane restorana
Aplikacija treba da omogući organizacijama da podnesu molbe za donacije hrane od restorana. Organizacije se prijavljuju administratorima aplikacije direktnim kontaktom (telefon, lično itd. na načine prikazane na veb stranici aplikacije). Administratori unose podatke o organizacijama. O organizaciji se unose naziv, logo, detaljan opis, adresa sedišta, telefon, adresa elektronske pošte, a takođe prave jedan ili više korisničkih naloga za korisnike koji predstavljaju tu organizaciju. Svaka organizacija mora imati barem jedan nalog korisnika koji je predstavlja. O korisniku koji predstavlja organizaciju se unose ime, prezime, službeni broj telefona i direktna adresa elektronske pošte. Restorani sami mogu da registruju svoje naloge na aplikaciji. Unose naziv, adresu, broj telefona, adresu elektronske pošte i pošto se registruju, mogu da se prijave. Korisnik koji predstavlja organizaciju može da podnese elektronsku molbu za donaciju hrane u okviru koje unosi određene podatke koji podrazumevaju potrebnu količinu hrane, eventualna dijetetska ograničenja, opis namene, rok do kada molba za donacijom važi i definiše da li organizacija raspolaže sopstvenim prevoznim sredstvima za transport donirane hrane ili upućuje molbu restoranu da obezbedi transport. Molba za donacijom ne može da traje duže od tri dana. Korisnik koji predstavlja restoran, kada se prijavi na aplikaciju, vidi spisak svih aktivnih molbi za donacije i može da ih pregleda. U okviru svake podnete molbe vidi kontakt podatke korisnika koji predstavlja organizaciju, kao i kontakt podatke same organizacije. Restorani stupaju u kontakt sa podnosiocima molbi direktno i dogovaraju detalje donacije. Korisnici koji predstavljaju donaciju mogu da obeleže svoje unete molbe za donacije hrane kao ispunjene i tom prilikom mogu da obeleže restoran koji je donirao hranu po osnovu te molbe. Odabir restorana nije obavezan. Molbe koje su ispunjene se više ne pojavljuju u listi aktivnih molbi. Na profilima restorana se vidi koliko puta i kada su ispunili molbe za donacijom hrane za koje organizacije. Vidi se ukupna količina donirane hrane, kao i ukupna količina donirane hrane po organizacijama, ali i po mesecima u godinama, u obliku grafikona.
Tehnička ograničenja
- Aplikacija mora da bude realizovana na Node.js platformi korišćenjem Express biblioteke. Aplikacija mora da bude podeljena u dve nezavisne celine: back-end veb servis (API) i front-end (GUI aplikacija). Sav kôd aplikacije treba da bude organizovan u jednom Git spremištu u okviru korisničkog naloga za ovaj projekat, sa podelom kao u primeru zadatka sa vežbi.
- Baza podataka mora da bude relaciona i treba koristiti MySQL ili MariaDB sistem za upravljanje bazama podataka (RDBMS) i u spremištu back-end dela aplikacije mora da bude dostupan SQL dump strukture baze podataka, eventualno sa inicijalnim podacima, potrebnim za demonstraciju rada projekta.
- Back-end i front-end delovi projekta moraju da budi pisani na TypeScript jeziku, prevedeni TypeScript prevodiocem na adekvatan JavaScript. Back-end deo aplikacije, preveden na JavaScript iz izvornog TypeScript koda se pokreće kao Node.js aplikacija, a front-end deo se statički servira sa rute statičkih resursa back-end dela aplikacije i izvršava se na strani klijenta. Za postupak provere identiteta korisnika koji upućuje zahteve back-end delu aplikacije može da se koristi mehanizam sesija ili JWT (JSON Web Tokena), po slobodnom izboru.
- Sav generisani HTML kôd koji proizvodi front-end deo aplikacije mora da bude 100% validan, tj. da prođe proveru W3C Validatorom (dopuštena su upozorenja - Warning, ali ne i greške - Error). Grafički korisnički interfejs se generiše na strani klijenta (client side rendering), korišćenjem React biblioteke, dok podatke doprema asinhrono iz back-end dela aplikacije (iz API-ja). Nije neophodno baviti se izradom posebnog dizajna grafičkog interfejsa aplikacije, već je moguće koristiti CSS biblioteke kao što je Bootstrap CSS biblioteka. Front-end deo aplikacije treba da bude realizovan tako da se prilagođava različitim veličinama ekrana (responsive design).
- Potrebno je obezbediti proveru podataka koji se od korisnika iz front-end dela upućuju back-end delu aplikacije. Moguća su tri sloja zaštite i to: (1) JavaScript validacija vrednosti na front-end-u; (2) Provera korišćenjem adekvatnih testova ili regularnih izraza na strani servera u back-end-u (moguće je i korišćenjem izričitih šema - Schema za validaciju ili drugim pristupima) i (3) provera na nivou baze podataka korišćenjem okidača nad samim tabelama baze podataka.
- Neophodno je napisati prateću projektnu dokumentaciju o izradi aplikacije koja sadrži (1) model baze podataka sa detaljnim opisom svih tabela, njihovih polja i relacija; (2) dijagram baze podataka; (3) dijagram organizacije delova sistema, gde se vidi veza između baze, back-end, front-end i korisnika sa opisom smera kretanja informacija; (4) popis svih aktivnosti koje su podržane kroz aplikaciju za sve uloge korisnika aplikacije prikazane u obliku Use-Case dijagrama; kao i (5) sve ostale elemente dokumentacije predviđene uputstvom za izradu dokumentacije po ISO standardu.
- Izrada oba dela aplikacije (projekata) i promene kodova datoteka tih projekata moraju da bude praćene korišćenjem alata za verziranje koda Git, a kompletan kôd aplikacije bude dostupan na javnom Git spremištu, npr. na besplatnim GitHub ili Bitbucket servisima, jedno spremište za back-end projekat i jedno za front-end projekat. Ne može ceo projekat da bude otpremljen u samo nekoliko masovnih Git commit-a, već mora da bude pokazano da je projekat realizovan u kontinuitetu, da su korišćene grane (branching), da je bilo paralelnog rada u više grana koje su spojene (merging) sa ili bez konflikata (conflict resolution).
Morate da budete prijavljeni na aplikaciju da biste izvršili rezervaciju. Prijava
M. Tair, "Teme projektnih zadataka za predmet Praktikum Internet i veb tehnologije", 2016-2025. [Online]. Available at: http://zadatak.singidunum.ac.rs/app/piivt-biranje-tema/ [Accessed: 2025-04-28]