Veb aplikacija za repertoar bioskopa


Aplikacija treba da omogući administratoru da se prijavi sa svojim pristupnim parametrima i da uređuje podatke o repertoaru bioskopa. Administrator može da uređuje spisak bioskopskih sala u kojima se vrše projekcije, kao i spisak filmova koji se prikazuju u bioskopu. Svaka sala ima svoj naziv, a film ima naziv, godinu kada je izašao, kratak opis, sliku postera filma, spisak glavnih glumaca, kao i ukupno trajanje filma u minutima. Administratoru treba omogućiti da kroz aplikaciju može da pravi plan projekcija filmova, tako da može za svaki dan u kalendaru da odabere salu za koju pravi plan projekcija i da raspoređuje koje filmove će bioskop prikazivati u tim salama. Samo za prvu projekciju administrator određuje vreme početka projekcije. Aplikacija sama računa vreme početka projekcije i kraja projekcije za sve ostale filmove, s tim da uvek ostavlja 15 minuta između kraja poslednje projekcije i početka sledeće. Aplikacija mora da uračuna i vreme za reklame u trajanju od 10 minuta u ukupno trajanje projekcije. Vreme od 15 minuta između projekcija je za čišćenje i ventiliranje bioskopske sale. Posetioci sajta se ne prijavljuju na aplikaciju, već mogu da pregledaju repertoar bioskopa koji se prikazuje automatski za tekući dan i za narednih nedelju dana od trenutnog dana. Aplikacija treba sama da proveri da li ima promena u detaljima repertoara za prikazani period na svaki minut i ako ima promena, a stranica je i dalje aktivna u Internet pregledaču korisnika, kako bi prikazala sve eventualne promene u repertoaru, treba da osveži prikaz podataka o repertoaru za prikazani period. Posetioci mogu da otvore detalje o filmu i mogu da vide koje su naredne projekcije tog filma planirane po datumima i salama.


Tehnička ograničenja
- Aplikacija mora da bude realizovana na Node.js platformi korišćenjem Express biblioteke. Aplikacija mora da bude podeljena u dve nezavisne celine: back-end veb servis (API) i front-end (GUI aplikacija). Sav kôd aplikacije treba da bude organizovan u jednom Git spremištu u okviru korisničkog naloga za ovaj projekat, sa podelom kao u primeru zadatka sa vežbi.
- Baza podataka mora da bude relaciona i treba koristiti MySQL ili MariaDB sistem za upravljanje bazama podataka (RDBMS) i u spremištu back-end dela aplikacije mora da bude dostupan SQL dump strukture baze podataka, eventualno sa inicijalnim podacima, potrebnim za demonstraciju rada projekta.
- Back-end i front-end delovi projekta moraju da budi pisani na TypeScript jeziku, prevedeni TypeScript prevodiocem na adekvatan JavaScript. Back-end deo aplikacije, preveden na JavaScript iz izvornog TypeScript koda se pokreće kao Node.js aplikacija, a front-end deo se statički servira sa rute statičkih resursa back-end dela aplikacije i izvršava se na strani klijenta. Za postupak provere identiteta korisnika koji upućuje zahteve back-end delu aplikacije može da se koristi mehanizam sesija ili JWT (JSON Web Tokena), po slobodnom izboru.
- Sav generisani HTML kôd koji proizvodi front-end deo aplikacije mora da bude 100% validan, tj. da prođe proveru W3C Validatorom (dopuštena su upozorenja - Warning, ali ne i greške - Error). Grafički korisnički interfejs se generiše na strani klijenta (client side rendering), korišćenjem React biblioteke, dok podatke doprema asinhrono iz back-end dela aplikacije (iz API-ja). Nije neophodno baviti se izradom posebnog dizajna grafičkog interfejsa aplikacije, već je moguće koristiti CSS biblioteke kao što je Bootstrap CSS biblioteka. Front-end deo aplikacije treba da bude realizovan tako da se prilagođava različitim veličinama ekrana (responsive design).
- Potrebno je obezbediti proveru podataka koji se od korisnika iz front-end dela upućuju back-end delu aplikacije. Moguća su tri sloja zaštite i to: (1) JavaScript validacija vrednosti na front-end-u; (2) Provera korišćenjem adekvatnih testova ili regularnih izraza na strani servera u back-end-u (moguće je i korišćenjem izričitih šema - Schema za validaciju ili drugim pristupima) i (3) provera na nivou baze podataka korišćenjem okidača nad samim tabelama baze podataka.
- Neophodno je napisati prateću projektnu dokumentaciju o izradi aplikacije koja sadrži (1) model baze podataka sa detaljnim opisom svih tabela, njihovih polja i relacija; (2) dijagram baze podataka; (3) dijagram organizacije delova sistema, gde se vidi veza između baze, back-end, front-end i korisnika sa opisom smera kretanja informacija; (4) popis svih aktivnosti koje su podržane kroz aplikaciju za sve uloge korisnika aplikacije prikazane u obliku Use-Case dijagrama; kao i (5) sve ostale elemente dokumentacije predviđene uputstvom za izradu dokumentacije po ISO standardu.
- Izrada oba dela aplikacije (projekata) i promene kodova datoteka tih projekata moraju da bude praćene korišćenjem alata za verziranje koda Git, a kompletan kôd aplikacije bude dostupan na javnom Git spremištu, npr. na besplatnim GitHub ili Bitbucket servisima, jedno spremište za back-end projekat i jedno za front-end projekat. Ne može ceo projekat da bude otpremljen u samo nekoliko masovnih Git commit-a, već mora da bude pokazano da je projekat realizovan u kontinuitetu, da su korišćene grane (branching), da je bilo paralelnog rada u više grana koje su spojene (merging) sa ili bez konflikata (conflict resolution).

Ova tema je rezervisana od strane studenata:

M. Tair, "Teme projektnih zadataka za predmet Praktikum Internet i veb tehnologije", 2016-2025. [Online]. Available at: http://zadatak.singidunum.ac.rs/app/piivt-biranje-tema/ [Accessed: 2025-04-28]