Veb aplikacija za sastavljanje baze znanja


Aplikacija treba da omogući administratorima da se prijave sa svojim pristupnim parametrima i da uređuju kategorije problema za koje treba urediti uputstva za rešavanje. Administrator takođe uređuje listu poznatih problema po kategorijama i navodi za svaki problem naslov, kratak opis problema i ključne reči za pronalaženje tog problema pretragom. Aplikacija treba da omogući posetiocima sajta da se registruju, te da se prijave sa svojim pristipnim parametrima. Kada se prijave, mogu da pregledaju listu kategorija problema, kao i listu prijavljenih problema za koje treba sačiniti uputstvo za njihovo rešavanje. Uređivanjem baze znanja za rešavanje problema, korisnici doprinose aplikaciji i dobijaju priznanja u vidu broja reči koje su dodali ili izmenili u bazi znanja. Za svaki evidentirani problem, koji je uneo administrator, u prikazu unetog ili uređenog rešenja, vidi se koji korisnici su dodali koliko sadržaja (reči), poređano po obimu doprinosa. Za unos teksta obezbediti WYSIWYG editor. Kada se otvori stranica profila korisnika, treba da bude prikazan ukupan rezultat doprinosa korisnika, tj. broj unetih/izmenjenih reči u tekstovima za rešavanje problema, kao i spisak svih stranica problema koje je menjao. Obezbediti da posetilac može da sortira prikaz doprinosa po datumu poslednje izmene, po broju unetih/izmenjenih reči ili po naslovu problema. Posetioci sajta ne moraju da budu prijavljeni da bi pregledali listu kategorija problema, spiskova problema za koje postoje uneti tekstovi sa rešenjima i da pregledaju detalje o tim rešenjima. Posetioci mogu da gledaju stranice profila korisnika koji su učestovati u uređivanju teksta rešenja. Posetioci mogu da otvore stranicu oblaka oznaka (ključnih reči ili tag-cloud) i da preko linkova ključnih reči mogu da otvore listu svih problema obeleženim tom oznakom (ključnom rečju).


Tehnička ograničenja
- Aplikacija mora da bude realizovana na Node.js platformi korišćenjem Express biblioteke. Aplikacija mora da bude podeljena u dve nezavisne celine: back-end veb servis (API) i front-end (GUI aplikacija). Sav kôd aplikacije treba da bude organizovan u jednom Git spremištu u okviru korisničkog naloga za ovaj projekat, sa podelom kao u primeru zadatka sa vežbi.
- Baza podataka mora da bude relaciona i treba koristiti MySQL ili MariaDB sistem za upravljanje bazama podataka (RDBMS) i u spremištu back-end dela aplikacije mora da bude dostupan SQL dump strukture baze podataka, eventualno sa inicijalnim podacima, potrebnim za demonstraciju rada projekta.
- Back-end i front-end delovi projekta moraju da budi pisani na TypeScript jeziku, prevedeni TypeScript prevodiocem na adekvatan JavaScript. Back-end deo aplikacije, preveden na JavaScript iz izvornog TypeScript koda se pokreće kao Node.js aplikacija, a front-end deo se statički servira sa rute statičkih resursa back-end dela aplikacije i izvršava se na strani klijenta. Za postupak provere identiteta korisnika koji upućuje zahteve back-end delu aplikacije može da se koristi mehanizam sesija ili JWT (JSON Web Tokena), po slobodnom izboru.
- Sav generisani HTML kôd koji proizvodi front-end deo aplikacije mora da bude 100% validan, tj. da prođe proveru W3C Validatorom (dopuštena su upozorenja - Warning, ali ne i greške - Error). Grafički korisnički interfejs se generiše na strani klijenta (client side rendering), korišćenjem React biblioteke, dok podatke doprema asinhrono iz back-end dela aplikacije (iz API-ja). Nije neophodno baviti se izradom posebnog dizajna grafičkog interfejsa aplikacije, već je moguće koristiti CSS biblioteke kao što je Bootstrap CSS biblioteka. Front-end deo aplikacije treba da bude realizovan tako da se prilagođava različitim veličinama ekrana (responsive design).
- Potrebno je obezbediti proveru podataka koji se od korisnika iz front-end dela upućuju back-end delu aplikacije. Moguća su tri sloja zaštite i to: (1) JavaScript validacija vrednosti na front-end-u; (2) Provera korišćenjem adekvatnih testova ili regularnih izraza na strani servera u back-end-u (moguće je i korišćenjem izričitih šema - Schema za validaciju ili drugim pristupima) i (3) provera na nivou baze podataka korišćenjem okidača nad samim tabelama baze podataka.
- Neophodno je napisati prateću projektnu dokumentaciju o izradi aplikacije koja sadrži (1) model baze podataka sa detaljnim opisom svih tabela, njihovih polja i relacija; (2) dijagram baze podataka; (3) dijagram organizacije delova sistema, gde se vidi veza između baze, back-end, front-end i korisnika sa opisom smera kretanja informacija; (4) popis svih aktivnosti koje su podržane kroz aplikaciju za sve uloge korisnika aplikacije prikazane u obliku Use-Case dijagrama; kao i (5) sve ostale elemente dokumentacije predviđene uputstvom za izradu dokumentacije po ISO standardu.
- Izrada oba dela aplikacije (projekata) i promene kodova datoteka tih projekata moraju da bude praćene korišćenjem alata za verziranje koda Git, a kompletan kôd aplikacije bude dostupan na javnom Git spremištu, npr. na besplatnim GitHub ili Bitbucket servisima, jedno spremište za back-end projekat i jedno za front-end projekat. Ne može ceo projekat da bude otpremljen u samo nekoliko masovnih Git commit-a, već mora da bude pokazano da je projekat realizovan u kontinuitetu, da su korišćene grane (branching), da je bilo paralelnog rada u više grana koje su spojene (merging) sa ili bez konflikata (conflict resolution).

Morate da budete prijavljeni na aplikaciju da biste izvršili rezervaciju. Prijava

M. Tair, "Teme projektnih zadataka za predmet Praktikum Internet i veb tehnologije", 2016-2025. [Online]. Available at: http://zadatak.singidunum.ac.rs/app/piivt-biranje-tema/ [Accessed: 2025-04-28]